Kroz svoju burnu povijest, Split je stekao niz prepoznatljivih simbola po kojima je postao poznat u svijetu. Brojne građevine, književna i umjetnička ostvarenja i kulturni događaji proslavili su ime grada Splita. Međutim, i splitski folklor krije brojne vrijednosti. Jedna od tih vrijednosti je i prepoznatljiva splitska nošnja. Mag.ing.teks.teh.ing. Mirjana Bošković za svoj diplomski rad odabrala je temu „Preventivna konzervacija splitske traverše s početka XX. stoljeća“. Stoga sam upravo s njom razgovarala o ovom dijelu splitske ostavštine.
Diplomski rad Mirjane Bošković
Zašto si odabrala konzervaciju splitske nošnje za svoj diplomski rad?
S obzirom na to da je splitska nošnja u današnje vrijeme potisnuta, a njezine replike koriste se u rijetkim prilikama, kao što su svečane procesije, nastupi KUD-ova i poneke kazališne predstave, nametnula se potreba da se današnji Splićani pobliže upoznaju s odjećom i stilom života svojih predaka. Htjela bih da ovaj rad bude doprinos otkrivanju spoznaja vezanih za splitsku nošnju, budući da je u literaturi slabo zastupljena.
Koliko ti je bilo teško doći do traverše (pregače) koja je predmet tvog rada?
Zapravo, nimalo, budući da, s majčine strane, potječem iz stare splitske obitelji pa je čitav svečani komplet ove nošnje obiteljska ostavština.
Svečana splitska narodna nošnja (predmet rada Mirjane Bošković)
U kakvom si stanju zatekla taj predmet?
Cijeli komplet bio je neadekvatno skladišten, stoga na predmetu ima dosta oštećenja različitih tipova. Uglavnom se radi o većim zaprljanjima, različitim puknućima nastalim zbog dugotrajne presavinutosti predmeta te ugrizima moljaca.
Koliko je vremena i koji su radovi potrebni za kompletnu restauraciju jednog dijela splitske nošnje?
U ovoj struci, vrijeme je relativan pojam. Puno je čimbenika koji utječu na to kako će se, i u kojoj mjeri, radovi uspješno provesti. Za dovođenje čitavog kompleta u stanje primjereno izlaganju, potrebne su godine, s obzirom na količinu predmeta koje se nalaze u kompletu i vrste oštećenja. Na predmetnoj traverši provedeni su postupci preventivne konzervacije, međutim, potrebno je još nekoliko restauratorskih zahvata, kao što su podlaganje osnovne tkanine te zamjena podstavne tkanine i vezice.
Koji su prepoznatljivi dijelovi splitske svečane nošnje?
Najprepoznatljiviji su: traverša (pregača), fjok (mašna) i korpet (prsluk bez rukava) koji su izrađeni od istovjetnog materijala. Osim njih, sastoji se i od: brnice (suknje) i kurtina (elegantni haljetak s rukavima) te dubrovačkog šudara (svilene marame). Uz nošnju se nosio i svečani nakit, npr. različito prstenje, špila (zlatna ukrasna igla), puntapet (zlatni broš), kanijela (duga zlatna ogrlica), tremanat (zlatna igla) i rečine (naušnice različitih oblika).
Korpet i traverša
Jesu li Splićani svjesni važnosti očuvanja ovog folkornog blaga?
Mislim da ne. Većina ljudi smatra da povijest treba ostati u prošlosti i da je nepotrebno baviti se time u sadašnjosti. Gotovo svi na nošnju gledaju samo kao na modu, što je tada i bila, međutim, ne shvaćaju, koliko se priča, običaja i načina života iza nje kriju.
Misliš li se i u budućnosti baviti očuvanjem stare splitske nošnje od zaborava javnosti?
Da. Želim da priča o nošnji i običajima u tadašnjem vremenu i dalje prelazi s koljena na koljeno, kao što je i do mene došla i da povijest Splita, bez obzira na trendove današnjice, ostane važna svakom Splićaninu.
Mirjana Bošković u svečanoj splitskoj narodnoj nošnji
Mirjana Bošković govori o važnosti konzervacije i restauracije
Jako zanimljiva tema o kojoj bi se trebalo više pisati upravo zbog toga što su ljudi skloni zaboravu, a bilo bi dobro privući i pozornost mlađe publike koja često nije ni svjesna važnosti ovakvog blaga. Sve pohvale autorici članka!
Hvala na pohvalama. Nažalost, splitska nošnja, kao i toliko drugih simbola naše prošlosti, nepravedno pada u zaborav. Nadam se da će ljudi kao Mirjana, koji istinski vole svoj posao i žele udahnuti novi život starim stvarima, uspjeti stvarima naših predaka vratiti pažnju i položaj u društvu koji, nesumljivo, zaslužuju.
Super da si post posvetila toj temi. I ja spadam među one koja voli prošlost zaboravljati i okretati se budućnosti, ali si me baš zaintrigirala da istražim malo narodne nošnje i običaje mog zagorskog kraja 🙂
Guglajući sam pronašla zanimljiv članak http://www.pregrada.hr/story.php?id=300 !
Ipak ima ljudi koji shvaćaju važnost očuvanja kulturne baštine 🙂
Drago mi je da te moj post potaknuo da malo istražiš o vlastitom kraju. Lijepo je vidjeti da ima ljudi koji žele očuvati kulturnu baštinu. Svaki kraj ima svoje običaje koji kriju svoju priču i to je predivno 🙂
Preko nekoliko ljudi sam došla do ovoga…via FB. Dakle, moja majka (74) je skoro pala u nesvijest, nakon što s emeni slično desilo, kad smo vidjele ovu crno-bjielu sliku djevojke/žene u nošnji, koja je objavljena u ovom radu – naime, gotovo je identična fizički mojoj noni!!!! Pitam, da li je moguće saznati tko je na fotografiji..!?! Hvala. Andrea Andričević