Renesansni čovjek modernog vremena

Krajem ove godine, točnije 13. prosinca, navršit će se devedeset godina od rođenja splitskog arhitekta i istraživača, Jerka Marasovića, čovjeka koji je cijeli svoj život dao Splitu.

Obitelj arhitekata i graditelja

Jerko Marasović rođen je u Splitu, 13. prosinca 1923. u obitelji splitskog graditelja Marina Marasovića. Cijelog svog života bio je okružen velikim splitskim arhitektonskim imenima. Njegova obitelj, i s majčine i s očeve strane bila je vezana za arhitekturu, pa je tako Jerko rastao u obitelji Fabijana Kaliterne, Nevena Šegvića i Mira Marasovića. Oduvijek vezan za arhitekturu, nimalo iznenađujuće, odabrao je upravo to područje ljudske djelatnosti za svoj životni poziv.

Jerko Marasović (1923.-2009.)

Već kao mladi arhitekt, znao je prepoznati prave potrebe grada Splita. Tako je 1955. osnovao Odjel za povijest graditeljstva pri Urbanističkom zavodu Dalmacije, kojeg je vodio do 1979. Ujedno je bio direktor međunarodnog projekta Urbanističkog zavoda Dalmacije i University of Minnesota pod nazivom “Istraživanje Dioklecijanove palače (1967.-1972.)”. Uspostavio je i suradnju s brojnim međunarodnim stručnjacima i instutucijama, a sam je, 1989. godine, bio gostujući profesor na Sveučilištu La Sapienza u Rimu.

Tijekom svog radnog vijeka, vodio je mnoge istraživačke projekte, osobito vezane uz samu splitsku povijesnu jezgru. Među brojnim otkrićima do kojih je u svojim istraživanjima došao, ističu se: otkrića originalnih stuba koje su vodile do Peristila, ispod Vestibula; stube su vodile u gornji prostor Vestibula; originalnog pločnika Peristila koji je definirao nižu, izvornu razinu poda i brojni drugih.

Zaljubljenik u arhitekturu

Za svoj je rad Marasović primio brojne nagrade, među kojima: 1972. Nagradu Viktor Kovačić za monografiju Dioklecijanova palača (koautor T.Marasović), 1977. Republičku nagradu Borbe za arhitekturu za osnovnu školu Klis (koautor P.Galić), 1994. Državnu nagradu za životno djelo za istaknuti znanstveno-istraživački rad u području tehničkih znanosti, posebno arhitekture i urbanizma, 1999. Nagradu za životno djelo “Vladimir Nazor” (s Tomislavom Marasovićem) te 2006. Nagradu Grada Splita za životno djelo.

Osim u Splitu, radio je i u Solinu, Zadru, Puli i Dubrovniku, na Mljetu i Lopudu. Djelovao je kao arhitekt, znanstvenik, ali i izumitelj koji je u svojoj radionici, među ostalim, izumio i neka pomagala za rad u arhitekturi.

Ostao je aktivan u svojoj struci i poslije odlaska u mirovinu, radeći u Mediteranskom centru u Splitu, na čijem je čelu bio od 1991. do 2004. godine. Umro je u Splitu, 28. svibnja 2009., u 86. godini života.

Jerko Marasović u Mediteranskom centru

Volio je arhitekturu i svoj posao nikada nije doživljavao samo kao posao. Kroz život ga je  vodio Hektorovićev stih: “A sve ča se čini na Božju jest slavu, na pomoć općini, meni na zabavu”.  Arhitekt, znanstvenik, izumitelj, graditelj brodova, Jerko Marasović zapravo je renesansni čovjek 20. stoljeća.

Jerko Marasović

Jerko Marasović – Homo universalis

Napomena: Detaljniju biografiju Jerka Marasovića napisala je Snježana Perojević u tekstu Crtice o arhitektu Jerku Marasoviću.

 

One thought on “Renesansni čovjek modernog vremena

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s